Kako ublažiti anksioznost, paniku i frustraciju

Trenutna kriza uzrokovana pandemijom korona virusa može na nas utjecati na mnogo različitih načina: fizički, emocionalno, ekonomski, socijalno i psihološki. Generalno, kada smo suočeni sa bilo kojom vrstom krize, strah i anksioznost su neizbježni; to su normalni, prirodni odgovori na zahtjevne situacije koje karakterišu opasnost i neizvjesnost. Jako lako nas mogu preplaviti brige o svim stvarima koje su izvan naše kontrole. I dok je za svakog od nas potpuno prirodno da nas preplave takve brige, ipak to nam neće pomoći niti nam biti od ikakve koristi. Što se više fokusiramo na ono što nije pod našom kontrolom, to ćemo osjećati veću anksioznost i beznadežnost. Dakle, jedina korisna stvar u bilo kojoj krizi, a takva je ova kriza, je fokusirati se na ono što je pod našom kontrolom.

Ne možemo kontrolisati ono što se događa u budućnosti. Ne možemo sami kontrolisati širenje korona virusa ili svjetsku ekonomiju i ne možemo kontrolisati svoje emocije. Ali, ono što možemo je kontrolisati ono što radimo – ovdje i sada.

KAKO PREPOZNATI KADA SMO POD STRESOM? Obratite pažnju na ove znakove:

  • Osjećaj ukočenosti, anksioznosti ili straha
  • Promjene u nivou apetita, energije i aktivnosti
  • Poteškoće u koncetraciji
  • Poteškoće sa spavanjem, noćnim morama i uznemirujućim mislima i slikama
  • Fizičke reakcije poput glavobolje, bolova u tijelu, stomačnih problema i osipa na koži
  • Pogoršanje hroničnih zdravstvenih problema
  • Ljutnja ili razdražljivost
  • Povećana konzumacija alkohola, duhana ili drugih vrsta droga

KAKO POMOĆI SEBI DA SE OSJEĆAMO BOLJE? Ono što možete napraviti jeste:

  1. Odvojite ono što jeste u Vašoj kontroli od onoga što nije. Postoje mnoge stvari koje jesu pod našom kontrolom te je korisno fokusirati se na njih. Na primjer: pranje ruku; ograničeno gledanje dnevnih vijesti; nošenje maske i rukavica kako je i propisano; držanje socijalne distance.
  2. Postavite sebi izazov da ostanete u sadašnjem trenutku. Često, ne razmišljamo samo o onome što se trenutno događa, već se također bavimo i budućim događajima. Kada sebe uhvatite da brinete o nečemu što se još nije dogodilo i za što ne znamo da će se uopšte dogoditi nastojte uvijek se vratiti u sadašnji trenutak. Uočite predmete oko sebe, zvukove, okuse i sva druge podražaje koje možete primjetiti/osjetiti preko svojih čula. Nastojte imenovati sva ta senzorna iskustva.
  3. Povežite se s drugima. Podijelite svoju zabrinutost i kako se osjećate sa prijateljem ili članom porodice.
  4. Slijedite sve upute za izbjegavanje širenja korona virusa, poput pranja ruku, kihanja ili kašljanja u lakat, te zatražite pomoć doktora ako se ne osjećate dobro.
  5. Potražite pomoć kada osjetite da je to potrebno. Ako stres utiče na obavljanje Vaših svakodnenvih aktivnosti, obavezno razgovarajte sa svojim doktorom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.

ODGOVARAMO NA VAŠA PITANJA

„Koliko dnevno da pratim vijesti? Bitno mi je da budem informisan, ali opet ne želim da budem anksiozan zbog toga…?“

Svakako je bitno da budete informisani. Vrlo je moguće da ćete biti anksiozniji kada osjetite da Vam nedostaju informacije. Gledajte, slušajte ili čitajte najnovije vijest, ali vodite računa da to budu pouzdani i zvanični izvori. Budite svjesni da se tokom krize mogu pojaviti glasine, posebno na društvenim mrežama. Uvijek provjerite izvore sa kojih čitate vijesti. Sve vezano za korona virus uvijek čitajte sa zvaničnih stranica vlade, kriznih štabova i slično. Ipak, izbjegavajte preveliku izloženost vijestima. Uzmite predah od gledanja, čitanja ili slušanja vijesti. Može biti jako uznemirujuće slušati različite vijesti o krizi ili gledati stresne slike više puta. 

Stoga, nastojte ograničiti gledanje vijesti (do 1 sat dnevno je sasvim dovoljno). Kada budete željeli da se informišete, uradite to isključivo preko zvaničnih portala svjetske zdravstvene organizacije, vlade, kriznih štabova i slično.

„Kako da vratim osjećaj kontrole?“

Neke univerzalne aktivnosti koje vrijede za svakog pojedinca, a koje će Vam pomoći da vratite osjećaj kontrole i samim tim smanjite anksioznost ili frustraciju:

  • Napravite strukturu dana. Jako je bitno imati strukturu dana jer na taj način ćemo biti produktivni i nećemo dozvoliti našem umu da razmišlja o budućnosti i o stvarima koje nisu pod našom kontrolom. Napravite raspored za svaki dan u sedmici i nastoje koliko god je moguće održavati tu strukturu.
  • Radite stvari u kojima inače uživate. Napravite svoj omiljeni ručak, pogledate svoj omiljeni film ili seriju ili plešite uz muziku koju volite. Radite sve u čemu uživate i što Vas čini opuštenijim.
  • Vježbajte kod kuće. Fizička vježba, pored toga što pomaže Vašem fizičkom zdravlju, također jako je korisna i za mentalno zdravlje. 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *